Blokade plaća i ovrhe sve su manje rezultat bahatosti kvazipoduzetnika, a sve više tužna realnost prezaduženih građana i svih onih kojima je platežna sposobnost proteklih mjeseci i godina pala na niske grane. Kad dođe do postupka ovrhe, dug je već star, u bankarskim aršinima najčešće nije plaćen više od 90 dana, a kod pružatelja komunalnih i ostalih usluga također je stariji od dva ili tri mjeseca...
No, najgori je mogući način podmirenja troškova ovršni postupak, bezobrazno skup i opterećen naknadama, provizijama i „nagradama" za provoditelje, čije je značenje vrlo teško domisliti. Na kraju ožujka ove godine, dug 255 tisuća građana pod novčanom ovrhom dosegnuo je ukupan iznos od 18,75 milijardi kuna, s time da je posljednja milijarda nastala u samo tri mjeseca.
Ponekad i doista malena dugovanja od nekoliko stotina kuna u ovršnom postupku "kvasaju" i do iznosa od nekoliko tisuća kuna. Prema podacima koje je nedavno iznijelo društvo za zaštitu potrošača Potrošač, dug od 1000 kuna iz 2004. s ovršnim troškovima i zateznim kamatama danas dostiže i 7000 kuna – sedmerostruko je nadmašio glavnicu!
Prije osamostaljivanja Hrvatske, Zakon o obveznim odnosima onemogućavao je da kamate i ostali troškovi po dospjelom dugu premaše visinu glavnice. Za ponovno uvođenje takvog ograničenja u Zakon založio se i predsjednik Ivo Josipović, u prijedlogu 20 mjera za izlazak iz dužničkog ropstva.
>>Kako lopovi kradu vaše podatke – savjetujemo kako se zaštititi
>>255.000 Hrvata pod ovrhom duguje 13 mjesečnih plaća